Od najstarijih vremena Shiitake su zvali eliksirom života. U prirodi rastu u istočnoj Aziji, ali se sve više uzgajaju jer sadrže ljekovitu supstancu lentinanpolisaharid koji se koristi nakon liječenja kemoterapijom.

Shitake gljiva posjeduje vrhunska kulinarska i ljekovita svojstva. Druga je po proizvodnji u svijetu, iza šampinjona. Stoljećima je bila poznata u Kini pod nazivom “Shiang-gu” ili “Hoang-mo”. Za Kineze je shiitake životni eliksir i oni tvrde da će onaj tko jede shitake živjeti dulje. Japansko ime “Shiitake” je dobila prema Shii–drvo i take–gljiva.

Počela se uzgajati prije otprilike 800 godina. Potkraj 19. stoljeća počeo se primjenjivati znanstveni pristup uzgoja Shiitake gljiva – nacjepljivanje micelija na oblice drveta i piljevinu. U početku se ovu gljivu primjenjivalo u suhom stanju, a u novije vrijeme se sve više koristi u svježem stanju. Kako je Japan postao najveći proizvođač i izvoznik ove gljive, tako je u svijetu usvojeno ime Shiitake. Većina zapadnih naroda poznaje Shiitake kao crnu gljivu iz orijentalnih kuhinja.

Najčešće se uzgaja na listopadnom drveću hrasta, breze i bukve. Zbog tradicionalnog korištenja Shiitake u zdravstvene svrhe u Aziji, intenzivno su proučavane u Europi, gdje se uspješno uzgajaju posljednjih petnaestak godina. U Njemačkoj se čitava proizvodnja otkupljuje za farmaceutsku industriju.

Shitake gljiva je jestiva azijska gljiva koja se odlikuje zlatnim ili tamnosmeđim do crnkastim klobukom. Originalno uspijeva na prirodnom hrastovom deblu isključivo u Japanu. Gljiva je velika, najčešće crno smeđe boje, bogatog zemljanog okusa.

Shitake gljiva ima mnogo pozitivnih zdravstvenih efekata, među kojima je najvažnije poticanje imuniteta i smanjenje kolesterola. Sušena gljiva je zdrava hrana, niskokalorična, s visokim sadržajem proteina, a u odnosu na šampinjone sadrži dva puta više proteina, ugljikohidrata i vlakana. Sve glavne aminokiseline prisutne su u omjerima idealnim za ljudsku ishranu, a bogate su aminokiselinama leucin i lizin koje su nedovoljno zastupljene u zrnatoj hrani. Shiitake su dobar izvor vitamina, pogotovo B skupine (B1, B2, B12), niacina i pantotenske kiseline.

Shiitake smanjuje količinu kolesterola u žuči, što je direktno povezano sa spriječavanjem nastajanja žučnih kamenaca. U Japanu i Kini gljiva se odavno konzumira sa svrhom zaštite od prehlada i gripe. U orijentalnoj medicini se antialergijski učinak gljive već stoljećima koristi kao lijek protiv kroničnog bronhitisa. U Japanu se Shiitake koristi kao izvor vitamina D i B kompleksa.

Pored navedenih osobina, konzumiranjem gljiva odstranjuje se višak soli u organizmu, snižava visoki krvni tlak, smanjuju napetost i stresna stanja.

Najnovija istraživanja potvrđuju drevna iskustva azijskih naroda Kine i Japana – utvrđeno je da polisaharidi beta glukani potiču imunitet i nazivaju se imunomodulatori.

Vrlo značajna aktivna komponenta ovih gljiva je eritadenin, koji ima svojstvo snižavanja ne samo serumskog kolesterola nego i triglicerida. Prema iskustvima, već nakon konzumacije od nekoliko tjedana, razina kolesterola u krvi smanjuje se čak 25%. Eritadenin, osim toga, ima i produženi efekt djelovanja čak i kroz nekoliko mjeseci. Funkcionalno, ubrzava metabolizam kolesterola čime pospješuje njegovo izlučivanje iz organizma, a ne djeluje na njegovu sintezu.

Druga važna aktivna tvar nađena u Shiitake gljivi je antitumorni polisaharid lentinan. Lentinan je oblik beta glukana, odnosno striktno pročišćeni beta-1,6 i beta-1,3 glukan. Lentinan je jedan od glavnih posrednih antitumornih lijekova za koje se pokazalo da utječu na glavnu obranu imunološkog sustava. On povećava otpornost stanica prema raku i sprječava slabljenje imunološkog sustava.

U novije vrijeme provodi se sve veći broj istraživanja kojima se potvrđuje protuvirusno djelovanje micelija i pojedinih sastojaka micelija ove gljive.